Prilikom putovanja sjevernim dijelovima Češke od Šumperka do Javornika obišao sam dvije vrlo zanimljive lokacije granata grossulara (hessonita) koji se javljaju unutar Žulovskog granitnog masiva.
Na prvom lokalitetu minerala granata kod Vapenne nalazi se potopljeni kamenolom granita Vycpalek i na njegovom samom vrhu nalazi se lokalitet gdje se javlja kontaktni metamorfizam između granita i mramora. Kamenolom granita dobio je ime po Češkom istraživaću Janu Vycpaleku. Na ovom lokalitetu ima dosta raskopanog terena gdje istraživaći povremeno traže granate,a za bolje i veće komade granata hessonita potrebno je i dublje kopanje.
Veličina uzoraka dostiže do max. 10cm. Ima i pojava i wollastonita sa vezuvijanitom.
Drugi lokalitet granata grossulara (hessonit) smješten je na brdu Boži hora kod grada Žulova nekih 10-15 km od Vapenne. U okolini se nalazi nekoliko aktivnih kamenoloma granita poput kamenoloma Černa voda, a na samom brdu Boži hora nalazi se također jedan stari napušteni kamenolom. U podnožju brda Boži hora nalazi se i stari lokalitet Koralove jame za kristale kvarca. Lokalitet granata hessonita smješten je sa južne strane brda Boži hora iznad starog kamenoloma.
Uzorci hessonita vrlo su interesantne “krvavo” crvene boje veličine od par milimetara do maksimalnih 2 cm, ali su dosta ljepši od krupnijih granata sa lokaliteta Vycpalek.
Na ovom lokalitetu javlja se i vezuvijanit i epidot. Kristali vezuvijanita prekrasni su tamnosmeđe boje pravilnih formi i veličine od par milimetara do max. 2 cm.
Nakon obilaska dvije interesantne Češke lokacije granata popodne sam se uputio preko grada Javornik u Poljsku.
U Poljskoj kod gradića Kletno nedaleko od Češke granice nalazi se turistički rudnik urana i fluorita koji je smješten ispod planine Žmijowiec. Na granici Češke i Poljske kod sela Zalesi nalazi se također stari rudnik urana koji odavno nije u upotrebi.
Pored turističkog rudnika urana nalazi se veliko jalovište gdje se slobodno mogu prikupljati uzorci fluorita, magnetita, kvarca, ametista i drugih minerala.
Poljska planina Žmijowiec vrlo je zanimljive geološke strukture. Radi se o serpentinitnom geološkom tijelu na Žmijowiecu koji je visok 1153 m u vrhu masiva Sniežnik sa dugim i krivudavim grebenom. To je dio sjevernog i sjeverozapadnog grebena koji vodi od Śnieżnika prema Czarna Góra, prolazu Puchaczówka i Krowiareku. Ima tri visine (sa južne strane): 1148 m, 1142 m i 1153 m. Potonji (najviši) okrunjen je grupom Marijanskih stijena (na nekim kartama se također nazivaju Nowowiejskie Rocks). Smješten u blizini Czarna Góra, poznatog po velikom skijalištu u selu Sienna, sjeveroistočno od Międzygórzea.
Neke od žičara i skijaških staza ovog kompleksa prolaze duž obronaka Żmijowiec. Padine planine su prekrivene starom smrčevom šumom niže planinske, a mjestimično i gornjoplaninskom šumom sa primjesom bukve i jele. Sam plato je dijelom izložen i prekriven divljom neobrađenom livadom, a dijelom šikarom smreke.
Masiv Żmijowiec izgrađen je od metamorfnih stijena serije Strońska, koje pripadaju metamorfnom kompleksu Lądka i Śnieżnik. Uglavnom su to škriljevci od liskuna sa umetcima i sočivima od liskunastog škriljevca sa granatom, mermerom (kristaliničnim krečnjakom), kvarcitom, amfibolitom, serpentinitom.
Početkom 1950-ih na padini ove planine u ležištu zvanom „Kopaliny“ vršena su intenzivna rudarska istraživanja i proizvodnja uranijumske rude. Ove radove izvodio je tajni industrijski pogon R-1. U roku od nekoliko godina, u Żmijowiecu je izbušeno 37 km radova na 9-10 nivoa, sa dubinom od 300 m između ekstremnih nivoa. Padina planine prepoznata je kroz brojne bušotine – 42 rupe ukupne dužine cca. 11 km sa površine i još 10 km pod zemljom. Ispostavilo se da su nalazišta neisplativa i 1953. godine rudarenje je zaustavljeno. Fluorit se još uvijek kopao u malim razmjerima sve do 1958. godine.
U brojnim ostacima nakon rudarenja na istočnoj padini, potpuno prekrivenoj šumom, lako se mogu pronaći primjerci fluorita, lijepi primjerci kristaliziranog bijelog kvarca i ametista. U selu ima velike količine bijelog mramora. Na vrhu je vrijedno vidjeti slikovitu Mariannu Skały – izloženu stijenu visoku oko 18 m sa karakterističnim stijenskim zidom dugim skoro 50 m.
Stari tuneli su također turistička atrakcija. Jedan od njih, takozvani Fluorite Adit, nalazi se na padini Żmijowiec, uz asfaltni put Kletno-Sienna. U unutrašnjosti se nalazi rudarska izložba i vrlo zanimljivi primjerci minerala u prirodnim ležištima. Ulaz se plaća. Obilasci su sa vodičem u grupama od nekoliko osoba.
