Retko drago kamenje je uvek bilo predmet interesovanja ozbiljnih kolekcionara i onih koji na ovaj način investiraju. Ono je, uslovno rečeno, i odraz statusa osobe. Što je ređe, postaje poželjnije.
U galeriji ostavljamo određen broj dragulja koji su veoma retki, ako ne i neki od najređih na svetu. Za određene se može reći i da su ređi od dijamanta.
Aleksandrit može da menja boju (efekat aleksandrita) u zavisnosti od prirode ambijentalnog osvetljenja.
Benitoit ima jaku plavu boju i emituje disperziju sličnu onoj kod dijamanta.
Crni opal je zelenkasta vrsta opala sa crnim i zlatnim mrljama. Obično se nalazi u starim toplim izvorima. Najčešće se obrađuje u kabošon formu.
Crveni beril je veoma redak i zabeležen je samo na nekolicini lokacija u SAD. Cene prirodnog crvenog berila vrhunskog kvaliteta mogu dostići čak 10.000 dolara po karatu.
Grandidierit je izuzetno redak mineral i dragulj koji je prvi put otkriven 1902. godine na južnom Madagaskaru. Kao i aleksandrit i tanzinit, grandidierit je pleohroičan i može da prenosi plavu, zelenu i belu svetlost.
Jeremejevit je redak mineral aluminijum borata sa promenljivim fluoridnim i hidroksidnim jonima. Ime je dobio po ruskom mineralogu Pavlu Vladimiroviču Eremejevu.
Ime je dobio po Masgrejv lancu u Australiji, gde je prvi put otkriven. Njegova tvrdoća je 8 do 8,5 po Mosovoj skali. Identifikovano je samo osam primeraka ovog dragulja.
Godine 2005. Ginisova knjiga rekorda proglasila je pejnit najređim mineralom na svetu. Prvi put je otkriven u Mjanmaru.
Pudreteit je izuzetno redak mineral i dragi kamen koji je prvi put otkriven kao sitni kristali u Mont St. Hilaireu, Kvebek, Kanada, tokom 1960-ih.
Serendibit je izuzetno redak mineral koji sadrži bor i koji se retko može naći kao materijal za fasetiranje. Čini se da postoje samo dva izvora za serendibit kvaliteta dragog kamenja - Šri Lanka i Mjanmar.