Tvrdoća dragocenih materijala je važna merna jedinica koju možemo lako razumeti pomoću Mosove (Mohsove) skale tvrdoće. Austrijski geolog i mineralog, Friedrich Mohs, je pre 200 godina stvorio ovaj standard za poređenje tvrdoće jednog dragocenog materijala sa drugim.
Šta je Mosova skala tvrdoće?
Mosova skala tvrdoće je skala od jedan do 10 (10 je najtvrđi) sa osnovom koja koristi 10 različitih minerala i dragulja različite tvrdoće koji predstavljaju svaku od tih cifara. Prirodno, mnogi materijali imaju neku razliku u tvrdoći na osnovu vrste ili primesa, a mnogi se nalaze negde između ovih cifara. Svaki od ovih 10 minerala i dragulja će izgrebati onaj sa nižim brojem ili biti izgreban od onog sa višim brojem na skali.
Važno je znati da ova skala tvrdoće nije linearna, što znači da veća vrednost nije fiksni procenat tvrdoće od vrednosti pre nje. Najbolji primer za to je gornji kraj skale. Dijamant ima ocenu 10 na Mosovoj skali tvrdoće i četiri puta je tvrđi od korunda (safir i rubin) koji imaju ocenu devet. Topaz, sa ocenom osam na Mosovoj skali, je duplo manje tvrd od korunda iznad njega.
Fridrih Mos
Fridrih Mos je bio austrijski geolog i mineralog čije profesionalno iskustvo obuhvata rudarsku industriju, rad za privatne klijente i predavanja. Kada se Mos vratio na univerzitet kao profesor, unapredio je proučavanje identifikacije minerala na osnovu fizičkih detalja materijala koje je proučavao. Njegova skala relativne tvrdoće je značajna i široko korišćena mera za dragulje i minerale danas.
Istorija tvrdoće dragulja i minerala
Već preko 2.000 godina postoji opšte razumevanje relativne tvrdoće jednog materijala u odnosu na drugi. Plinije Stariji je u svom tekstu “Naturalis Historia”, napisanom oko 77. godine, pisao o klasifikaciji minerala prema njihovim različitim fizičkim svojstvima. Tri stotine godina pre Plinija, Teofrast, učenik Aristotela i specijalista za botaniku, napisao je knjigu “Peri Lithon” ili “O Stenama”, važnu knjigu o draguljima i mineralima.
U ovoj knjizi, Teofrast je praktično proučavao stene i minerale koje je susretao. Vekovima ranije, minerali su se još uvek posmatrali sa mitološkim i magičnim svojstvima koja su im različita društva dodeljivala. Teofrast je beležio fizičke karakteristike i relativnu tvrdoću minerala koje i danas smatramo važnim. Njegove beleške o težini, sjaju, teksturi, tvrdoći i providnosti oko pedeset različitih materijala bile su tako autoritativne da ih je Friedrich Mohs koristio kao važan izvor 2.000 godina kasnije za Mohsovu skalu tvrdoće.
Za kraj, na OVOM LINKU možete preuzeti PDF fajl ukoliko želite skalu da odštampate, za lakše korišćenje.
